Osamnaesti Arhitektonski studentski kongres održan je u Crnoj Gori od 8. do 13. maja, u Kolašinu i Herceg Novom, u organizaciji studenata Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Okupio je oko 80 studenata i profesora sa prostora zemalja bivše Jugoslavije – iz Beograda, Banjaluke, Maribora, Novog Sada, Sarajeva, Skoplja, Niša, Kosovske Mitrovice, Novog Pazara i Podgorice.
– Ovo je za nas značajan događaj. Za ovu priliku dugo smo se spremali. Podgorički studenti arhitekture i naši profesori sa ponosom svake godine prisustvuju ovoj naučnoj družbi čiji smo ovog puta bili domaćini. Imali smo radno druženje zahvaljujući kojem smo osnaženi brojnim poznanstvima i stručnim saznanjima – rekao je na kraju manifestacije u Igalu
Bojan Drljević, koji je sa
Đorđem Doderovićem, Anjom Vučeljić i
Milicom Doderović organizovao 18. Arhitektonski studentski kongres.
Kongres je otvorio prof. dr
Svetislav G. Popović, dekan Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, a u Kolašinu je učesnike pozdravio
Milosav Bulatović, predsjednik Opštine Kolašin.
Aleksandar Andrijevski, iz Skoplja, je istakao da je studentski kongres bio na vrlo visokom nivou.
– Ove godine smo se okupili da pokažemo kako granica može da spaja, a ne da nas razdvaja. Pokušali smo da definišemo granični prostor, kao kontakt – susret, događaj, imaginaciju, mit i u krajnjem slučaju kao umjetnički doživljaj. Iskustva sa ovakvih druženja su pozitivna. Radili smo u timovima, a ti timovi su bili izmiješani. Ovo je bio dobar način da se proširi krug poznanstava, jer se pokazalo da su radionice ono što nas spaja i što nam pomaže da predstavimo različita razmišljanja, a treba znati da jedinstvo u arhitekturi ne postoji. Moderna tehnologija je prevladala i arhitektura je preokupirana profitom. Kada se raspala jedinstvena jedinica jugoslovenske arhitekture sve je prešlo na pojedinca. Ovi susreti služe svima nama da pokažemo da smo bili jedno – kazao je Aleksandar Andrijevski.
Učesnik kongresa
Danilo Dragović, iz Novog Pazara, ocijenio je da je program fantastično osmišljen i da je podignut na viši nivo od prošlogodišnjeg, održanog u Banjaluci.
– Posjetili smo nekoliko interesantnih destinacija i pokušali smo kroz naš rad preko kreativnih radionica da animiramo te sredine i da ostavimo trag da smo bili u tim mjestima, da nas barem za kratko u ovim sredinama ljudi pamte kao neku avangardu. Smatram da smo i mi i sredina u kojoj smo boravili, bili na zadovoljavajućem nivou, a uz druženje od koristi pojedincu i društvu – rekao je Danilo Dragović.
Z.Š.
Na Grahovu, kod Spomenika revoluciji, odlično odrađena radionicaPored petodnevnog druženja, kongres je započeo radionicama na izletištu kod Biogradskog jezera. Na putu ka Herceg Novom, učesnici kongresa su se zadržali na Grahovu, a svoj rad su zaključili u Igalu.
– Loše vrijeme i kiša samo su djelimično otežali naš rad. Radionice su rađene na više tema. Imaginarno apstraktna arhitektura je bila program, a naša želja i cilj je da se kroz te kreativne radionice koje smo uspješno realizovali, damo skromni prilog razvoju arhitektonske i urbanističke misli u našoj zemlji i regionu. Poslednje večeri u Igalu imali smo prezentaciju radova nastalih u Kolašinu, na Grahovu i u Herceg Novom. Imali smo tri različite radionice na tri teme: granica kao svojevrstan antropološki i društveni fenomen; voda kao prostor intervencije; i vrijednosti mjesta u kojim boravimo. Na Grahovu, kod Spomenika revoluciji, imali smo odlično odrađenu radionicu. Pored studenata, u grupama je bilo i sedam, osam, profesora kako bismo zajedničkim snagama učinili da ovo druženje bude korisno i zabavno. Smatram da smo u tome i uspjeli – zaključio je Drljević.
)){kind=small}
